buu Haaruuna Cuun lollirɗo Sammba Eli Cuun, jeyaa ko cuuɗi men Nabbaaji Siwol e nder Diiwaan Maatam, O jibinaa ko e hitaande 1967 caggal jibineede Annebi Isaa toon e Nabbaaji Siwol. Ko e nder ngoon wuro kadi o waɗi cukaagu makko walla nii boom mbiyen ko ɗoon mbootu makko daasaa, o waɗi arjagaa, muumel dorli e tuk-tukooru.
Musidɗo men Abuu Haaruuna Cuun fuɗɗii wonde ɗanniyanke ko e hitaande 1980, felo makko nawi mo haa Ndakaaru wuro laamorgo politik leydi men Senegaal. O heɓii yillaade gure keewɗe e nder leydi makko, kono kadi uujo nawii mo Nuwaasot wuro laamorgo Ndenndaandi Islaamiyankoori Muritani ɗum wonnoo ko ñalnde 15 lewru Mbooy 1985.
aggal nde maamaare toɓi, leydi uuri huɗo fuɗi
Waame tellii e dow jeeri, leydi yuusi pete tuɗi,
Njaltumi mboɗo aynoyaa, miin tan e bajjo e nder ladde
Hakkunde kelle e nammaade, caŋe e leɗɗe badde.
Miijooji fayde e hanki men, miijooji fayde e hannde men
Miijooji fayde e ngonka men, miijooji fayde janngo men.
Mboɗo miijoo o aduna, aduna naŋto walla caamaa
Aduna hoyre am-hoyre am, ɓe koye mumen mbaawanaa
Miijooji ngoɗɗi e am, mbaɗtumi haalde miin gooto
Hakkunde ciluɗe e murtooɗe, nayɗe e jalammbaaɗe.
Miijo fayde sehilaaɓe, waaɗiraaɓe e miñiraaɓe
Ŋabba e ŋuuraale, Ŋabba ŋuuri ŋataani
Ko toon woni jatti Salli Amar e Kaasu Amar, sahre taani am Mbayyel
Ko Ŋabba niymi aduna e sahaa mo aduna oo wonnoo e “wolde ɓuuɓnde”
Do falo baaba am Usmaan Hammee Hammadi Buubu
Hakkunde tufnde e lobbude e caadngel
Do remaa makka, faataata, tamaate
Do buudi mud-daa e ñebbe Kummbarde, furɓodaa e kosam
Ŋabba, ɗo min cuurkintunoo borgo ngam woddinde girji
Kono ko do taani am Borgo ooyatnoo kam, rokka Siley mawnam
Ŋabba, do min ngawatnoo cide, gicce; koddaadi booleeji,
Ndiiteeji, seleeji wojja laaceeje e cafdi
Ŋabba, ko saakitaaji, doolinngaaji e daarelaaji
Kono Ŋabba ko ngaynaaka puri, kelli, daaki, caaji,
Hakkunde Maalik Demmba Mawndu e tokosuru
Ñaaɗ-ñaanndu, Bifdi-caaɗli, Malalam Sooskin
Kono kadi ko Beelel Kummbaaru do min kiirtatnoo