ngartii kadi hannde e dingiral pije e ɗemngal pulaar ngam addande renndo ngoo kadi ko ena muusna hoore balɗe! Njaafo-ɗon noon sabu ko gaantude-on welata min, haa teeŋti e gaantirde-on ko ɓamtata ɗemngal men, ko nafata renndo ngoo. Heewɓe e mon ngoowii lofaade e caɗeele jiiñtugol tigille amen. Woɗɓe kadi ko jooni puɗɗii yiyde tigille e pulaar. Kamɓe fof eɓe mbismaa ɗoo e dingiral pulaagu ngam hollude ko ɓe tiiɗɓe koye, ko ɓe ŋelɓe! Kono noon, ahaa, ndee tigilde koy ari oƴƴoo koy! Sanne miɗo summba oo sahaa e miijaade tan no koye mon njogori muusirde e ndee bonnde!
amadu Maalik Gay yaltii aduna ñalnde 28 Duujal 1989 to Njum: ko hannde
waɗi duuɓi 22. Kono so tawii eɗen kaala-mo, eɗen kaalta golle makko e
balle makko haa jooni, waɗi ɗum go Aamadu Maalik Gay ko gooto e adiiɓe
yaltinde pulaar e galleeji, dingire ngam naatnude ngal e ɓamtaare leñol.
O ittii pulaar o waɗti-ɗum njogitaari ɓamtaare, kaɓirgal faggudu,
biɗtirgal gannde e pine sahnga mo hay gooto miijaaki ena wonta ɗemngal
kuutorgal timmungal. O renndinii Fulɓe, o hirjinii ɗum'en yoo paam
nafoore janngo ko yoo ɗemngal neeniwal men ngal winnde, ngal janngee,
ngal huutoree e fannuuji kala!
lhajji Seeku Umaar Taal afo diine men wiy : »yoo neɗɗo hul ko haalaa ».Gila hitaande nde darii ina ñohetenoo wonde Modiboo Sidibee mawɗo jaagorɗe gila e hitaande 2007 ko ko jogori wappaade lefol (demission) ngol nde tawnoo omo tuumaa reerɗude e jappeere nde. Gila ñalnde Alarba 30 lewru maayndu ndu oon kabaaru nattii wonde kolce bamɗi walla Ali nuli e Maamuudu, sabu ko kanko e hoyre makko yaɓɓi koyɗe mum waɗdi heen nehdi tottiti Aamadu Tumaani Tuure ngal ɗoon donngal ngal o roondinoo ko ina tolnoo e duuɓi nayi haa njahdi e naange.
odduwaarnaajo e yimiyanke reggae hakkunde leyɗiijo Alfaa Blondy ganndiraaɗo wonde laɓi ñaari boor haali sunaare mum e no yiyri hannde ngonka leydi mum hannde njooliindi e nder luural politik luggal hakkunde Alasaan Dramaan Wataraa cuɓaaɗo ko ɓooyaani e Loraa Kuduu Bagboo liɓaaɗo mbonngu haki salii ummaade. Fitina o fof e mawnude e leydi he, Alfaa Blondy eeriima mo woni kala haa teeŋti noon e sukaaɓe ɓe nde calotoo ndoolndoolaagu. Ka ɗo haala gaanduɗo e hoyre mum o haali ɗum ko e lowre jaayndiyankoore wootere ina wiyee slateafrique.com. Nde tawnoo ko kewi Kodduwaar ko ina woƴi gooto e men kala ko ɗum saabii kala ko haalaa heen njiɗaten ko yettinde ɗum banndiraaɓe nde tawnoo Kodduwaar ko faawru faggudu faayodinndu e nder leyɗeele Afrik bannge hiirnaange.Alfaa Blondy nde tawnoo ko neɗɗo ganndiraaɗo suusde goonga suuɗaaki e kuɗel, moggaaki e leggel hay sinno tawii e wiyde makko omo huɗee, omo ƴattee.
ikke Alaa, ko heɓi Tunisii, Ejipt, Yemen e Libi koo woppataa leydi Aarabeeri ɓurndi tameede laamu e ɗii duuɓi cappanɗe joyi: ndiin leydi woni Siriya. Kono gila pilñitanɗe nduppitii e leyɗeele Aarabeeɓe ɗee, ena hulanoo maa ar ñalawma nde dille ndiili e Siriya walla Jordaniya. Ko e lewru Colte nduu dille teppe puɗɗii yerɓinde laamu El-Asaad kono hay so dille teppe e tedda-paɗe en keewii, hay gooto sooynaaki tawi ñalngu ndu laamu nguu yahrata caggal saka nih ena jaɓa ñawndude goytaali e naamnditte ɓasngu leydi ndii.