o joli e lewru Bowte to Siidi Busiid ko huunde bettunde tigi nde ɗaminanooka e daartol dawrugol Tunisii Alla e no laamɗo janndinaaɗo oo, Ben Aali tamirnoo Tunisiinaaɓe muusde! Gila Ben Aali "lomtii" Habib Burgibaa e hitaande 1988, Alaa ko waylii e ngonka Tunisiinaaɓe e baɗte hakkeeji aadee haa teeŋti e udditaare bannge dawrugol e demokaraasii. Ben Aali jeyanoo ko e ɓurɓe ƴaggude e laamu Burgibaa sabu ko kaŋko halfinanoo jaagorde geɗe nder leydi, ɓurnde huleede e jaagorɗe! Poliis tami mbeddaaji, duɗe jaaɓi haaɗtirde e nokku kala mo yimɓe ndenndata: hay gooto suusaa ɗippude, mi haalaani ñiŋde laamu nguu. Kono ñalnde oo suka wartorii duppere e wuro ena wiyee Siidi Buzid, filñitaare dawi, laamu Ben Aali wuurii, yerɓi, bajal abbii e yaajeende!
alnde 28 Jolal 1960, leydi Muritani heɓnoo jeytaare mum e laamu Farayse, ndi wonti Ndenndaadi lislamiyankeeri Muritani ɓiɓɓe mayri kala poɓɓi kelle, piyi buubaaji, mbeltii e njeytaade koye mum en e wellitaade e leydi mum en. Duuɓi 30 caggal ɗuum, e gardagol Maawiya Uld Siidi Ahmed Taya Laamu nollaagu Muritani nanngi 28 sagata cahodinɗo ɓaleejo waɗi ɗum en yarga ngam yiɗde mawninde o ñalawma jeytaare; gila oon ñalawma moritaninaaɓe ɓaleeɓe mbaɗti nguun ñalgu boomaare, ñalawma siftorde ɓee waraaɓe sabu tan goobu ɓalli mum en.
Hikka noon ko denndaangal moritaninaaɓe wonɓe Kolombis Ohaayo, e gardagol Amadu Tijaani Kan, yuɓɓini o ñalawma jurminiiɗo, kaamniiɗo, ngam feññinde mette mumen e ndee Maanditaare. Tawtoranooɓe kala, konngol ko gootol wonnoo: haa bada en jejjittaa.
alnde 27 Jolal 2010, Njuɓɓudi fedde nde wonaa laamuyankoore, fedde Pinal Looti sompii haayre diidngo Galle e innde dental ngal, e tawtoreede cukko laamiiɗo diiwaan o ( cukko guwernoor ), e meer wuro Nuwaadibu. Ko oo galle jogiri wonde, so Bajjo Oo ñaawii, nokkuure pottital ngam keɗtondiral e diisnondiral hakkunde sukaaɓe wuro Nuwaadibu ( Centre d’Ecoute et Conseil des Jeunes de Nouadhibou).
aayndiyanke loskiyankaagal, Abdul Latiif Kulibali hoyreejo (Dp) jaaynde Gazette mo innde mum lolli e nder Senegaal tawa ɓuri lollinde ɗum ko ñiŋooje mum fayde e Abdullaay Wadda e guwernama mum, suudu ñaawirdu Ndakaaru ñaawii mo ñalnde talaata 16 lewru Jolal ndu ngon-ɗen ndun. Ñaawooɓe ɓeen suudu kappani mo ko lewru kaso mo aldaa e uddeede (sursis) ina wondi e miliyoŋaaji 20 mbuuɗu kaalis seefaa mo o fotata rokkude ɗum Ceerno Usmaan Sih konseyyee Abdullaay Wadda e fannu TIC (technologies de la Communication et de L’information) caggal nde o wiyaa o ñaamii teewu mum ina wuuri e winndannde makko nde o winndunoo e jaaynde nde o ardii ina wiyaa Gazette yaltoore yontere fof laawol go’tol.
uunndiyanke politik laamu Roi Hassan II (ɗimmo) mo Marok, Abrahaam Seerfatii hootii e joom mum ñalnde Alkamiisa 18 lewru Jolal ndu ngon-ɗen ndu to Marakees tawi omo yahra e capanɗe jeetati (84) e nayi ndunngu walla hitaande, caggal nde o yeeyi fiɗtaandu makko o yeeyani ɓiɓɓe maroknaaɓe ko ina abboo e duuɓi sappo e jeeɗiɗi e kasoo (prison) ngam yiɗande ɓiɓɓe maroknaaɓe potal.
anndiraaɓe Fulɓe, waŋngiyaŋkooɓe Pulaagu.com, hannde min ndottani-on ko lahal dimal, timmungal, jogorngal ñamminde piɗtaali mon ko juuti, tuggi hannde. Hol ngal lahal? Ko diɗɗal sukaaɓe men yontaaɓe dadaniiɓe naalaŋkaagal e pinal men; Salli Jaw, mo Bagalammbaa Jaraa Jaasaa (Waalalde) e Haaruuna Joop mo Cilbe e Mbaañ Sammba (MBaañ). Ko ɓee ngoni NGatamaare, ko ɓee ngoni Fuuta ccoyneteeɗo heftinee, ko ɓee ngoni ganni. Fartaŋŋe mawɗo min keɓi hannde so yeewtidde e maɓɓe kamɓe NGatamaare tawa ko kunuɗe maɓɓe, noppi amen. Ngati min cimmaaki ngal jeewtital ngal min ngari waɗande on jooɓaari aduna, njooɓaari ɓamtaare e weltinde ɓernɗe. Banndiraaɓe Fulɓe konngol e yeeso NGatamaare!